Novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Sl.Gl 93/22) naknada plate tokom bolovanja isplaćuje se u 100% iznosu od osnova, umjesto dosadašnjih 70%, u slučajevima: očuvanja trudnoće, malignih bolesti radnika ili njege djeteta oboljelog od maligne bolesti, te dobrovoljnog davanja organa, tkiva ili ćelija. Kao i do sada u slučaju izolacije kliconoše ili zbog pojave zaraze isplaćuje se 90% od osnova i 100% u slučaju profesionalne bolesti ili povrede na radu. U svim ostalim slučajevima naknada plate iznosi 70% od osnova.

Zakon je stupio na snagu 29.9.2022. godine.

Kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu, može se propisati veći procenat naknade plate u slučaju privremene spriječenosti za rad koja traje neprekidno do 30 dana.

Osnov za obračun naknade plate je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u zadnjih 6 mjeseci koji prethode mjesecu u kom je osiguranik otišao na bolovanje. Ukoliko osiguranik u prethodnom periodu nije proveo šest mjeseci na radu, osnov za obračun i isplatu naknade je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u periodu koji je osiguranik proveo na radu.

Osnov za obračun i isplatu naknade plate za radnika koji radi polovinu punog radnog vremena je neto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu.

Poslodavac ima pravo da u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad podnese Fondu zdravstvenog osiguranja zahtjev za povrat naknade plate isplaćene radniku ako privremena spriječenost za rad radnika traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da radnik ima staž osiguranja po osnovu radnog odnosa u trajanju od najmanje tri mjeseca neprekidno ili u trajanju od šest mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci i da su uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, odnosno da je poslodavac redovno izmirio sve tekuće obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje do 20. u mjesecu za protekli mjesec.

Ako je privremena spriječenost za rad nastala zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, naknada plate se obezbjeđuje od strane poslodavca od prvog dana privremene spriječenosti za rad do prestanka uzroka privremene spriječenosti za rad.

Licu koje obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbjeđuje naknada ako njegova spriječenost za rad traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje i da je nastavljanjem obavljanja djelatnosti obezbijeđen kontinuitet uplaćivanja svih dospjelih obaveza po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Naknada se obezbjeđuje u gore navedenim procentima od propisane osnovice na koju se u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast doprinosa obračunava i plaća doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, a u toku jedne kalendarske godine se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja može obezbijediti isplaćivanje propisane naknade za najviše 11 mjeseci neprekidne spriječenosti za rad. Zahtjev za obezbjeđenje naknade može se podnijeti u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je lice bilo spriječeno za rad. Lice gubi pravo na naknadu ako za vrijeme spriječenosti za rad svojim ličnim radom obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost. Rad radnika koje zapošljava ili na drugi način radno angažuje ovo lice ne utiče na njegovo ostvarivanje prava na naknadu za vrijeme spriječenosti za rad.

Izmjenama Zakona o PDV-u trebalo je da PDV prijave počevši od poreskog period 2207 budu popunjene podacima zaokruženim na dvije decimale, međutim UIO je izdala obavještenje da će za poreski period 2207 (juli 2022. godine) ostati obaveza da se upisuju iznosi zaokruženi na najbliži manji cijeli broj, tj. za 2207 poreski period ostaje da se upisuju iznosi na način kao što je rađeno do sada.

Izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u propisano da su lica koja su obveznici PDV-a dužna da na dan stupanja na snagu ovog pravilnika izvrše popis građevinskih objekata čija je izgradnja u toku i sačinjene popisne liste dostave Upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana izvršenog popisa, odnosno do 11. avgusta 2022. godine.

Popisna lista treba da sadrži ukupnu projektnu površinu objekta i/ili ekonomski djeljivih cjelina, ukupno sadržani PDV po primljenim fakturama, ukupno odbijeni PDV sa danom popisa, vrijednost izvršenih isporuka i vrijednost primljenih uplata za buduće isporuke po kojima je ispostavljena faktura, avansna faktura ili drugi dokument kojim se dokazuje vrijednost izvršenih isporuka i/ili primljenih uplata. Uz popisnu listu se prilaže specifikacija pojedinačno izdate fakture i avansne fakture ili drugog dokumenta o izvršenoj isporuci i/ili primljenoj uplati.

Na stranici UIO u odjeljku novosti na dan 26.7.2022. možete naći detaljne informacije i obrazac popisne liste.

Sačinjene popisne liste se, zajedno sa specifikacijom izdatih faktura, dostavljaju u Odsjek za poreze, Grupu za reviziju i kontrolu nadležnog regionalnog centra.

Izvor: www.uino.gov.ba

Izmjenama Zakona o PDV-u uređeno je oporezivanje usluge prevoza koju izvrši inostrani prevoznik na teritoriji BiH. Od sada su inostrani prevoznici dužni da se putem poreskih punomoćnika registruju kao PDV obveznici u BiH ili da pri izlasku iz BiH uplate svoju obavezu za PDV.

Poresku osnovicu čini onaj dio od ukupne vrijednost usluge koji se srazmjerno broju kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH oporezuje u BiH, pri čemu poreska osnovica ne može biti niža od prosječne naknade koju čini prosječan iznos vrijednosti po putniku i po jednom kilometru od 0,10 KM pomnožen sa brojem putnika koji putuju i brojem kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH.

U mogućnosti smo da vam ponudimo kompletnu uslugu u vezi registracije firme u BiH, odnosno:

• registraciju u sudu, Poreskoj upravi, Upravi za indirektno oporezivanje,
• adresu za sjedište firme (virtuelnu kancelariju),
• administrativne usluge (preuzimanje vaše pošte, telefonskih poziva i sl.),
• pravno savjetovanje,
• računovodstvene usluge,
• pomoć u pronalaženju i izboru radnika.

Krajem aprila objavljene su izmjene Zakona o podsticajima u privredi koje stupaju na snagu 1. jula 2022. godine. Izmjene donose novu definiciju plate i početnog iznosa za utvrđivanje povećanja plate.

Plata podrazumjeva novčanu naknadu koja se ostvaruje u skladu sa propisima koji uređuju radni odnos. Počevši od 1. januara 2022. godine važi nova definicija plate koja kaže da se plata sastoji od osnovne plate i uvećanja plate propisanih ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, te poreza na dohodak i doprinosa. Ranije je definicija plate obuhvatala i druga primanja po osnovu rada kao što su dnevnica, naknade za topli obrok i prevoz, međutim od 1. januara 2022. to više ne ulazi u platu, tako da proizilazi da se podsticaj ne može tražiti na druga primanja po osnovu rada. Npr. na uvećanje isplate radniku do kog je došlo uvođenjem ili uvećanjem toplog obroka ne može se tražiti podsticaj.

Nova definicija početnog iznosa je sljedeća: Početni iznos za utvrđivanje povećanja plate radnika je visina plate radnika za mjesec decembar u kalendarskoj godini, koja prethodi obračunskom periodu za koji se podnosi zahtjev za podsticaj. Privredni subjekt može ostvariti pravo na podsticaj za povećanje plate samo za radnike sa kojima je zasnovao radni odnos najkasnije do prvog dana za mjesec početnog iznosa plate dakle do 1. decembra prethodne godine. U slučaju promjene najniže plate, za radnike koji su u mjesecu početnog iznosa plate imali platu nižu od važeće najniže plate u Republici Srpskoj, za početni iznos plate kod obračuna podsticaja uzima se visina važeće najniže plate na posljednji dan obračunskog perioda za koji se podnosi zahtjev za podsticaj.

Ukinuta je obaveza da se uz zahtjev za podsticaj dostavljaju ugovori o radu.

Uvedena je jedinstvena stopa za utvrđivanje vrijednosti podsticaja i to 70% od plaćenih doprinosa na povećanje plate radnika.

Povećanje plate predstavlja razliku između visine povećane plate radnika i početnog iznosa plate radnika. Iznos podsticaja pojedinačno po radniku ne može biti viši od 1.000 KM u obračunskom periodu.

Od 1. maja najniža plata iznosi 650 KM. Odluka je objavljena u Sl.Gl. 45/22.
Najniža plata isplaćuje se radniku samo kada je iznos plate radnika obračunate u skladu sa zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu ispod iznosa najniže plate.