S obzirom na to da nam se više poslodavaca obratilo upitima o rokovima u kojima je poslodavac dužan da uplati doprinose kako bi njihovi radnici neometano mogli da uživaju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, nakon konsultacija sa predstavnicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sačinili smo ovo kratko obavještenje kako bi se otklonile bilo kakve dileme o ovom pitanju.

Osnovno pravilo je da se plate isplaćuju najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec, u skladu sa Zakonom o radu. Republika Srpska primjenjuje bruto obračun plate, i pod isplatom plate podrazumijevamo da se uz neto primanje radnika plaćaju i porez i doprinosi. Dakle, prilikom svake isplate neto plate radniku, poslodavac je dužan da uplati i pripadajuće doprinose i porez na dohodak, u sladu sa Zakonom o doprinosima. Fond zdravstvenog osiguranja RS, u smislu prava radnika na zdravstveno osiguranje, čak toleriše kada se doprinosi isplate odvojeno od neto primanja, ali u toku istog kalendarskog mjeseca (npr. neto plata se plati 10. juna, a doprinosi 20. juna).

Izuzetak od prethodnog pravila predviđen je Zakonom o doprinosima (član 24.) ukoliko kompanija nije u mogućnosti da u roku od 30 dana od isteka mjeseca radnicima isplati platu za taj mjesec (samim tim ni da plati porez i doprinose). U tom slučaju, radnici će imati pravo na zdravstveno osiguranje u roku 60 dana (30+30) od isteka mjeseca za koji plata nije isplaćena, na osnovu uredno plaćenih doprinosa iz mjeseca koji je prethodio mjesecu za koji nije isplaćena plata. Praktično, ako platu za jun mjesec niste isplatili u julu niti u avgustu, radnici tokom jula i avgusta i dalje mogu da imaju zdravstveno osiguranje, na osnovu uredno izmirenih doprinosa za maj. Ovdje je važno napomenuti da se rok od 60 dana ne primjenjuje automatski, i potrebno je da se poslodavac po proteku punih 30 dana od mjeseca za koji nije isplatio platu obrati Fondu zdravstvenog osiguranja, kako bi Fond ovaj rok produžio za još 30 dana. Dakle, ako nije isplaćena plata za jun, poslodavac treba da se istekom jula obrati Fondu da omogući radnicima tog poslodavca da imaju zdravstveno osiguranje. U septembru radnici gube to pravo ukoliko nije bilo uplate doprinosa za jun.

Ono što se ne treba dešavati je da poslodavac radniku uplati neto primanje, a ne plati doprinose bar u istom kalendarskom mjesecu. U tom slučaju, radnici neće uživati pravo na zdravstveno osiguranje kao u prethodnom slučaju (60 dana), već je rok 30 dana od proteka mjeseca za koji nisu plaćeni doprinosi. Dakle, ako se za jun plati samo neto plata, a ne uplate doprinosi, radnici imaju zdravstveno osiguranje u julu, ali ne i u avgustu. Fond zdravstvenog osiguranja ima uvid u podatke o uplatama posredstvom Poreske uprave RS (obrazac 1002), i ne toleriše kršenje Zakona o doprinosima.

Potrebno je imati u vidu da Fond zdravstvenog osiguranja putem izvoda utvrđuje da li je izvršena uplata i ne prihvata uplatnice kao dokaz uplate doprinosa, jer je sistem automatizovan. Zato preporučujemo da se uplata doprinosa izvrši nekoliko dana prije kraja mjeseca kako bi se izbjegle neugodnosti zbog eventualnog kašnjenja uplate iz razloga na strani banke.

Izvor: Unija poslodavaca Republike Srpske

U „Službenom glasniku Republike Srpske“, broj 23/23 objavljen je Pravilnik o izmjeni Pravilnika o obliku i sadržaju poreskih prijava i poreske kartice. Pravilnikom je, između ostalog, izmijenjena Mjesečna prijava poreza po odbitku – Obrazac 1002.

Takođe, u „Službenom glasniku Republike Srpske“, broj 40/23 od 27. aprila 2023. godine, objavljena je Ispravka citiranog Pravilnika o izmjeni Pravilnika o obliku i sadržaju poreskih prijava i poreske kartice, kojom je izvršeno otklanjanje tehničkih grešaka u Mjesečnoj prijavi poreza po odbitku – Obrazac 1002.

U odnosu na prethodno važeću Mjesečnu prijavu poreza po odbitku , u Mjesečnoj prijavi poreza po odbitku – Obrazac 1002, koja je objavljena kao Prilog broja 1. naprijed navedenog pravilnika, u Dodatnom listu DL5 (Bruto primanja tokom bolovanja i razlika u odnosu na punu osnovicu), kolona 6 sada glasi: „Bruto primanja tokom trajanja perioda bolovanja“ a kolona 7: „Razlika do pune bruto plate za dati period bolovanja“.

Nova forma obrasca važi za poreski / isplatni period koji počinje 1. aprila 2023. godine.

Izvor: Poreska uprava RS

U „Službenom glasniku Republike Srpske“, broj 07/23 objavljena je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Uredba je stupila na snagu 20. januara 2023. godine.

Izvor: Poreska uprava RS

Vlada Republike Srpske donijela je danas, na 5. sjednici u Banjaluci, Odluku o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2023. godinu u visini od 700,00 KM u neto iznosu.

Izvor: Vlada Republike Srpske

U „Službenom glasniku Republike Srpske“, broj 132/22 objavljen je Zakon o prestanku važenja Zakona o posebnim republičkim taksama. Zakon je stupio na snagu 1. januara 2023. godine.

Izvor: Poreska uprava RS

Novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Sl.Gl 93/22) naknada plate tokom bolovanja isplaćuje se u 100% iznosu od osnova, umjesto dosadašnjih 70%, u slučajevima: očuvanja trudnoće, malignih bolesti radnika ili njege djeteta oboljelog od maligne bolesti, te dobrovoljnog davanja organa, tkiva ili ćelija. Kao i do sada u slučaju izolacije kliconoše ili zbog pojave zaraze isplaćuje se 90% od osnova i 100% u slučaju profesionalne bolesti ili povrede na radu. U svim ostalim slučajevima naknada plate iznosi 70% od osnova.

Zakon je stupio na snagu 29.9.2022. godine.

Kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu, može se propisati veći procenat naknade plate u slučaju privremene spriječenosti za rad koja traje neprekidno do 30 dana.

Osnov za obračun naknade plate je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u zadnjih 6 mjeseci koji prethode mjesecu u kom je osiguranik otišao na bolovanje. Ukoliko osiguranik u prethodnom periodu nije proveo šest mjeseci na radu, osnov za obračun i isplatu naknade je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u periodu koji je osiguranik proveo na radu.

Osnov za obračun i isplatu naknade plate za radnika koji radi polovinu punog radnog vremena je neto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu.

Poslodavac ima pravo da u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad podnese Fondu zdravstvenog osiguranja zahtjev za povrat naknade plate isplaćene radniku ako privremena spriječenost za rad radnika traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da radnik ima staž osiguranja po osnovu radnog odnosa u trajanju od najmanje tri mjeseca neprekidno ili u trajanju od šest mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci i da su uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, odnosno da je poslodavac redovno izmirio sve tekuće obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje do 20. u mjesecu za protekli mjesec.

Ako je privremena spriječenost za rad nastala zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, naknada plate se obezbjeđuje od strane poslodavca od prvog dana privremene spriječenosti za rad do prestanka uzroka privremene spriječenosti za rad.

Licu koje obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbjeđuje naknada ako njegova spriječenost za rad traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje i da je nastavljanjem obavljanja djelatnosti obezbijeđen kontinuitet uplaćivanja svih dospjelih obaveza po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Naknada se obezbjeđuje u gore navedenim procentima od propisane osnovice na koju se u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast doprinosa obračunava i plaća doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, a u toku jedne kalendarske godine se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja može obezbijediti isplaćivanje propisane naknade za najviše 11 mjeseci neprekidne spriječenosti za rad. Zahtjev za obezbjeđenje naknade može se podnijeti u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je lice bilo spriječeno za rad. Lice gubi pravo na naknadu ako za vrijeme spriječenosti za rad svojim ličnim radom obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost. Rad radnika koje zapošljava ili na drugi način radno angažuje ovo lice ne utiče na njegovo ostvarivanje prava na naknadu za vrijeme spriječenosti za rad.

Izmjenama Zakona o PDV-u trebalo je da PDV prijave počevši od poreskog period 2207 budu popunjene podacima zaokruženim na dvije decimale, međutim UIO je izdala obavještenje da će za poreski period 2207 (juli 2022. godine) ostati obaveza da se upisuju iznosi zaokruženi na najbliži manji cijeli broj, tj. za 2207 poreski period ostaje da se upisuju iznosi na način kao što je rađeno do sada.

Izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u propisano da su lica koja su obveznici PDV-a dužna da na dan stupanja na snagu ovog pravilnika izvrše popis građevinskih objekata čija je izgradnja u toku i sačinjene popisne liste dostave Upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana izvršenog popisa, odnosno do 11. avgusta 2022. godine.

Popisna lista treba da sadrži ukupnu projektnu površinu objekta i/ili ekonomski djeljivih cjelina, ukupno sadržani PDV po primljenim fakturama, ukupno odbijeni PDV sa danom popisa, vrijednost izvršenih isporuka i vrijednost primljenih uplata za buduće isporuke po kojima je ispostavljena faktura, avansna faktura ili drugi dokument kojim se dokazuje vrijednost izvršenih isporuka i/ili primljenih uplata. Uz popisnu listu se prilaže specifikacija pojedinačno izdate fakture i avansne fakture ili drugog dokumenta o izvršenoj isporuci i/ili primljenoj uplati.

Na stranici UIO u odjeljku novosti na dan 26.7.2022. možete naći detaljne informacije i obrazac popisne liste.

Sačinjene popisne liste se, zajedno sa specifikacijom izdatih faktura, dostavljaju u Odsjek za poreze, Grupu za reviziju i kontrolu nadležnog regionalnog centra.

Izvor: www.uino.gov.ba

Izmjenama Zakona o PDV-u uređeno je oporezivanje usluge prevoza koju izvrši inostrani prevoznik na teritoriji BiH. Od sada su inostrani prevoznici dužni da se putem poreskih punomoćnika registruju kao PDV obveznici u BiH ili da pri izlasku iz BiH uplate svoju obavezu za PDV.

Poresku osnovicu čini onaj dio od ukupne vrijednost usluge koji se srazmjerno broju kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH oporezuje u BiH, pri čemu poreska osnovica ne može biti niža od prosječne naknade koju čini prosječan iznos vrijednosti po putniku i po jednom kilometru od 0,10 KM pomnožen sa brojem putnika koji putuju i brojem kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH.